1. Dragojlina staza na Okiću

Gorljiva ilirka, feministkinja, odgajateljica i književnica Dragojla Jarnević  slavi se i kao začetnica planinarstva u Hrvatskoj. Godine 1843. popela se na Okić sa strme južne strane, kao prva žena alpinistica. Ta je kratka ali zahtjevna staza nazvana po njoj, a budući da danas imamo prikladnu opremu, ne morate se penjati bosi po stijenama kao Dragojla. Ako niste za avanturu u vlastitom aranžmanu, možete se priključiti HPD-u Željezničar iz Zagreba, koji svakog proljeća organizira pohod Dragojlinom stazom.

2. Rosika – biljka mesožderka iz Dubravice

Cret kod Dubravice u zaprešićkoj okolici zaštićen je botanički rezervat. Ovo jedinstveno područje zapravo je tresetište, vlažno stanište biljaka koje svojim ugibanjem stvaraju treset. Ovamo se dolazi promatrati glavnu zvijezdu – okruglolisnu rosiku. Iza simpatičnog imena krije se rijetka i dragocjena biljka mesožderka, prisutna tek na nekoliko lokacija u Hrvatskoj.

3. Drvene crkve i kapele Turopolja

Skromne drvene ljepotice razasute su po selima Turopolja i njegov su zaštitni znak. Na području bogatom šumom narodno graditeljstvo odvajkada je posezalo za drvom, a danas nam je ostalo tek trinaest drvenih kapelica – samozajatnih izvana, raskošnih iznutra. Najveća i najpoznatija je kapelica sv. Barbare u Velikoj Mlaki iz 1642. godine. U njoj ćete naći i rijedak prikaz sv. Kümmernisse, bradate svetice na križu.

4. Skela Medsave

Gradovi Samobor i Zaprešić udaljeni su međusobno 15-ak kilometara, a u današnje vrijeme taj put automobilom može vam prikratiti jedno neuobičajeno i staromodno prijevozno sredstvo – riječna skela. Iako ovaj način prelaska rijeke pripada nekim drugim vremenima, zapravo je praktičan, pomalo i romantičan, a svakako jedno zanimljivo iskustvo.

5. Sanjkaški kup Plešivica

Sanjkanje na Plešivici ima dugu tradiciju, još od 1907., pa je prirodno da se tu održava Prvenstvo Hrvatske u sanjkanju na prirodnim stazama, ali i revijalni kup. Čak i nije potrebno sudjelovati, dovoljno je samo navijati i uživati, jer domaćini znaju kako od ovog zanimljivog događanja napraviti feštu za brojne posjetitelje.

6. Licitarsko srce i medičari – svjetska kulturna baština

Izrada licitarskih srca i medičarskih ukrasa na sjeveru Hrvatske prepoznata je kao izniman obrt vrijedan uvrštenja na UNESCO-ov popis Svjetske nematerijalne kulturne baštine. Samobor ima jaku medičarsku tradiciju, koju predstavljaju obrti Oslaković i Arko, a po licitarima je poznat i zelinski kraj. Nekad ukras i dragocjen dar, pogotovo ljubavni, danas je licitarsko srce šarmantan suvenir i dio lokalnog identiteta.

7. Jurjevski krijes u Turopolju

Blagdan svetog Jurja u puku je oduvijek bio važan jer on znači dolazak proljeća, a tradicija njegova štovanja posebno je ukorijenjena u Turopolju. Brojni stari običaji vezani uz dolazak zelenog Jure žive i dan-danas, u prikazima folklornih društava. Vrhunac je paljenje velikog krijesa kojim se tjera zima i zaziva buđenje prirode, obred preuzet iz nekih davnih poganskih vremena.

8. Naftalan – jedinstvena ljekovita nafta iz Ivanića

Nataloženi ostaci uginulih mikroorganizama? Ne zvuči baš privlačno, ali riječ je o zemnom mineralnom ulju, prirodnom ljekovitom materijalu poznatom još od vremena Marka Pola. Na svijetu postoje samo dva nalazišta – jedno u Azerbajdžanu i naše u Ivanić-Gradu. Na njegovu mjesto danas je jedinstveno suvremeno lječilište imena Naftalan.

9. Stopa sv. Martina na Martin bregu

Crkva sv. Martina na brijegu iznad Dugog Sela danas je tek ruševina impresivnog zdanja iz 1209. godine, ali i značajan arheološki lokalitet. Ovdje je postavljena prva hrvatska „Stopa sv. Martina“, čime je Dugo Selo postalo dio mreže europskih gradova udruženih u kultu štovanja ovog popularnog sveca i hodočasničke rute koja povezuje više od deset europskih država.

10. Praslon iz Marije Gorice

Žitelji Marije Gorice nisu poludjeli kad su stavili sliku slona na grb općine. Učinili su to u čast svom sumještaninu od prije više milijuna godina. Jer upravo je ovdje početkom 20. stoljeća došlo do velikog znanstvenog otkrića – pronalaska okamenjenih ostataka praslona. Jedini takav nalaz u Hrvatskoj velik je korak i za paleontologiju, i za povijest ove male općine.