Sva raskoš seljačke kuhinje
Brašno, voda, sol, jaje, malo ulja. Samo to i iskusne ruke. To su okusi našega kraja.
Topli i mirisni od mekanog tijesta sa slasnim punjenjem, neka od najpoznatijih autohtonih jela hrvatske kuhinje, neka zaštićena nematerijalnim kulturnim dobrom u svojoj su osnovi jednostavna seljačka jela.
Kravica je davala mlijeko za sir i vrhnje, a koke su davale jaja. Toga je bar uvijek bilo, a vrijedne domaćice usavršile su umijeće izrade tijesta, koje nam danas izgleda tako zahtjevno i složeno, a nekoć je bilo uobičajena kućna radinost, tradicija koja se prenosi s naraštaja na naraštaj.
- Beli žganci
Jelo kakvo su spravljali naši stari, bijeli žganci, tradicija je turopoljskog kraja i ako vas put odnese u Veliku Goricu svakako ga kušajte. Kada su bijeli žganci u pitanju, oni nemaju veze s kukuruznom krupicom već su osnovni sastav krumpiri. I vas će osvojiti bijeli žganci s tropom.
- Vrbovečka pera
Vrbovečka pera ima dugu tradiciju proizvodnje, a njena receptura prenosi se s koljena na koljeno. Posebnost vrbovečke pere je što se izrađuje od dizanog tijesta, a nadjev isključivo od sira, vrhnja, jaja, soli s dodatkom brašna ili krupice, bez drugih sirovina u smjesI. Također vrbovečka pera uvijek je okruglog oblika.
- Plešivički copanjek
Copanjek je plešivička tanka gibanica sa svježim kravljim sirom I sezonskom zelenjavom, autohtoni recept jaskanskog kraja. Ime je dobio prema riječi ''copati'' što znači umijesiti vješto i brzo! Stoga, ajmo copati!
- Gibanica
Dizana savijača, takozvana gibanica, s makom ili orahom slastica je koja se u našem kraju pripremaju u svim svečanim prilikama, pa tako i za Božić, Novu godinu ili Uskrs. Doznajte kako se gibanica priprema bez vage, što to znači prehladiti tijesto i što učiniti da uspije svaki put……
- Rudarska greblica
Greblica je ogledni primjer kako od nečeg jednostavnog, što se nekad vezalo uz siromašne rudare, stvoriti nešto ukusno i kompleksno. Priprema ovoga "tenkog kolača" veže se uz povijest rudarstva u Rudama jer je to bio uobičajeni obrok za rudare, a s vremenom je prerastao u slani kolač nazvan po tradicijskom drvenom alatu greblici. Najpoznatija priprema je ona sa sirom i orasima te sirom i zelenjem, kao što su špinat, blitva ili kopriva. Slatke varijante Rudari ne priznaju, idealno ju je probati na manifestaciji koja joj je posvećena, Danima Rudarske greblice, a treba znati i da je Ministarstvo kulture 2007. proglasilo pripremu Rudarske greblice nematerijalnim kulturnim dobrom.
Da bi kolač nosio ime Rudarska greblica, moraju se slijediti osnovna pravila. Ona mora biti slana, nadjevena samo sirom ili sirom s dodacima (orasi, žuta mrkva, lišće mladog luka, koprive, špinat), a tijesto ne smije biti debelo niti se smije dodavati puno kvasca.
Kušajte naše delicije, uvijek kvalitetnih domaćih sastojaka, ručne izrade koji su prava mjera ljubavi.